Donosimo tekst intervjua koji je Irma Nuhić dala za Dnevni list na temu “Poremećaj govora”. Tekst je objavljen u 3091 broju Dnevnog lista od 19.03.2010.

1. Što je zapravo poremećaj govora?
Pod pojmom „poremećaj izgovora“ podrazumijevamo takva odstupanja u govoru u kojima dijete ili odrasla osoba, zbog različitih uzroka ne može pravilno izgovoriti neke glasove ili riječi te ih međusobno miješa ili izostavlja, dok mu je sam vokabular dovoljno bogat ili gramatički ispravan.

2. Sve su češći poremećaji govora kod djece. Što je po Vama razlog tome?
Sama podjela koja uzrokuje poremećaje govora jeste biološke i socijalne prirode, tako da je ova podjela od krucijalne važnosti za samo definiranje uzroka govornih poremećaja. Najčešće je to kombinacija ova dva faktora koji su međusobno ispreplitani. Česti uzroci su: različite malformacije u anatomskoj građi govornih organa (anomalije zagriza, jezika, nepravilnosti nepca, vilice…), neurološke smetnje, poslijeratne traume, oponašanje lošeg govornog uzora, slabo razvijen fonematski sluh, zaostajanje u kognitivnom razvoju djeteta, te pedagoška zapuštenost djeteta.

3. Koji su najčešći poremećaji?
Poremećaji verbalno-glasovne komunikacije podrazumijevaju slijedeće glasovno-govorne jezičke djelatnosti:

  • poremećaje izgovora,
  • poremećaje tečnosti govora,
  • jezične poremećaje – usporeni jezični razvoj,
  • afazije i drugi neurogeni i neurološki poremećaji jezika – dysarthria, apraxia,
  • poremećaje pisanog jezika – disleksija, disgrafija,
  • poremećajima glasa (osnovnog laringealnog glasa).

4. Kako prepoznati odstupanja od urednog razvoja govora?
Prepoznat ćemo ih ako se toliko razlikuje od govora drugih, kada privlači preveliku pažnju, čini smetnju u verbalnoj komunikaciji, nije u skladu s dobi, spolom ili je vizualno upadljiv, nije razgovijetan, glas je neprijatan, nedostaje mu normalan ritam ili tok govora, sadrži zvukovne greške te je lingvistički deficijentan.

5. Kada se može reći da je stanje alarmantno, odnosno kada potražiti stručnu pomoć?
Ako se roditeljima čini da govorni razvoj njihovog djeteta značajno odstupa u odnosu na dob i spol njegovih vršnjaka obavezno se obratiti logopedu. Logoped će pregledati dijete, obaviti konsultaciju i dati roditeljima nužne savjete, te razraditi program rada.

6. Što roditelji trebaju učiniti?
Kada dijete zaostaje u govornom razvoju, roditelji ponekad čekaju da dijete „spontano progovori“, vjerujući da će zaostajanje proći samo od sebe. Na taj način se često gubi dragocijeno vrijeme rane logopedske intervencije.
Zato je uvijek bolje obratiti se prvoj ustanovi koja ima logopeda (bilo u državnom ili privatnom sektoru), konsultirati se sa terapeutom o stimulaciji razvoja govora njihovog djeteta koje je jedinstveno i koje zasigurno zaslužuje poseban individualni pristup.

7. Kako pratiti i poticati dječji govor?
Djetetu je mnogo važno da ispravno stimuliramo njegov razvoj u svakoj fazi njegovog razvoja. Najvažnije je „osluškivati“ potrebe svoga djeteta i pratiti sadržaj koji je njemu zanimljiv. Roditelji su „ključ“ za govornu stimulaciju jer oni najbolje poznaju svoje dijete i mogu mu pomoći tako što će se barem dnevno jedan sat posvetiti isključivo aktivnoj stimulaciji dječijeg razvoja (zajedničko kreativno igranje, čitanje bajki i pjesmica…).

8. Mogu li se na neki način preventirati poremećaji govora?
Da. Mnogi naučnici su dokazali da mozak za svoj potpuni razvoj (posebno u ranom djetinjstvu) ne zahtijeva samo odgovarajuću hranu nego i „stimulaciju“. Ako su moždane stanice lišene jednog od tih faktora one atrofiraju. Dakle, vodite ragovor sa svojom bebom, pričajte joj o svim aktivostima koje trenutno obavljate (kada je hranite, oblačite, kada šetate), pjevajte joj uspavanke, koristiite bogatu intonaciju, vodite ih u pozorište i čitajte im što više bajki i poezija.

9. Kako se liječe?
Svako dijete je individua za sebe i shodno tome definira se problem, postavlja dijagnoza, bira se metoda i postupak za otklanjanje govorno-jezične poteškoće.

10. Vaš savjet roditeljima?
Ja bih završila ovaj intervju sa citatom poznatog sovjetskog pedagoga i književnika:
„Dijete osjeća strast prema igri pa je trebamo i zadovoljiti. Trebamo mu dati ne samo vrijeme za igranje, već treba prožeti igrom cijeli njegov život. Cijeli život je igra. (Anton Makarenko) „

Comments are closed.

PRETRAGA
KONTAKT

LOGOPEDICA

diplomirani defektolog - logoped Irma Nuhić

Adresa: Radnička bb Sarajevo (Zanatski centar Kovačići)

Telefon: 061 746 735

E-mail: info@logopedica.ba