Razvoj govora od rođenja do 5. godine
Govor se uči od rođenja, od prvog plača i gukanja te prvih ponavljanja riječi roditelja. Dijete pokušava oponašati svim svojim osjetilima sve prikupljene informacije iz okoline. Obitelj, naročito roditelji, imaju temeljnu ulogu u razvoju govora kao i u ranom prepoznavanju govorno-jezičnih poteškoća.
Treba imati na umu da je svako dijete jedinstveno i slijedi svoj individualni tempo razvoja.
Razvojni period od rođenja do 3. mjeseca
Receptivni govor (slušanje i razumijevanje) |
Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje) |
---|---|
|
|
Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:
- Teškoće u hranjenju zbog oralno-motornih problema.
- Majka ne komunicira s djetetom.
Razvojni period od 4. do 6. mjeseci
Receptivni govor (slušanje i razumijevanje) |
Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje) |
---|---|
|
|
Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:
- Dijete većinu vremena se uopće ne glasa (šuti).
- Dijete nema i ne razvija pogled u oči (kontakt očima).
- Dijete ne ragira (ili vrlo slabo reagira) na buku i glasne zvukove.
Razvojni period od 7. mjeseca do godinu dana
Receptivni govor (slušanje i razumijevanje) |
Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje) |
---|---|
|
|
Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:
- Dijete je prestalo ili nije niti počelo brbljati.
- Dijete ne koristi vokalnu igru s odraslima.
- Nema dosljedne reakcije na glasne zvukove.
- Ne komunicira pokazivanjem ili vokalizacijom s okolinom.
- Ne reagira na zapovijedi ili kratke zahtjeve.
- Ne služi se različitim glasovima izmjenjivog tempa i intonacije.
Razvojni period od 1. do 2. godine
Receptivni govor (slušanje i razumijevanje) |
Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje) |
---|---|
|
|
Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:
- Dijete ne razumije jednostavne verbalne zapovijedi („donesi bebu“).
- Dijete ne pokazuje interes za govor i govorno izražavanje.
- Dijete ne pokušava oponašati govor odraslih.
- Koristi samo neverbalnu komunikaciju i pokazivanje predmeta, bez korištenja riječi.
Razvojni period od 2. do 3. godine
Receptivni govor (slušanje i razumijevanje) |
Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje) |
---|---|
|
|
Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:
- Ne reagira tj. ne izvodi dvočlane zapovijedi.
- Ne povezuje dvije riječi.
- Djetetov govor je nerazumljiv i roditeljima.
- Dijete ne razvija simboličku igru.
Razvojni period od 3. do 4. godine
Receptivni govor (slušanje i razumijevanje) |
Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje) |
---|---|
|
|
Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:
- Djetetov govor je nerazumljiv.
- Djetetov rječnik je siromašan.
- Djetetov rečenicni iskaz je kratak i siromašan.
- Produljeno fiziološko mucanje (sve izraženija nefluentnost govora).
Razvojni period od 4. do 5. godine
Receptivni govor (slušanje i razumijevanje) |
Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje) |
---|---|
|
|
Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:
- Dijete nije u stanju ispričati kratak slijed dogadaja.
- Dijete ne razumije složenije jezične konstrukcije.
- Djetetov govor je nerazumljiv.
- Prisutne su teškoće artikulacije tj. nepravilan izgovor nekih glasova.
- Djetetov govor je netečan, postoje zastajkivanja ili ponavljanja.
- Postoje teškoce u sporazumijevanju s drugom djecom, teže ostvaruje kontakt zbog nerazumljivog govora.
Dijete od 5. godine nadalje treba potpuno razumjeti složeni govor. Rečenice koje dijete koristi moraju biti složene i gramatički ispravne, a rječnik svakog dana sve bogatiji. Artikulacija (izgovor) svih glasova mora biti ispravna, uključujući i glas r. U toj dobi dijete već treba pokazivati interes za čitanje i pisanje te je u stanju napisati svoje ime. Dijete pravilno drži olovku normalnog stiska. Takoder je usvojilo orijentaciju na tijelu, u prostoru i na papiru. Takoder dijete treba prepoznavati i imenovati boje te mehanički brojiti do 10 ili 20. Što se tiče koncenracije i pažnje, pažnju može održati na zadatku 15 do 20 minuta, a trajanje igre može biti i 60 minuta uz kratke otklone pažnje.
Shema razvoja govora (navedena gore) predstavlja u prosjeku uzrast do kojeg većina djece savlada određene vještine. Djeca obično ne savladaju sve vještine navedene u pojedinom periodu dok ne dostignu gornju granicu uzrasta. Ako Vaše dijete nije savladalo neku vještinu od svih nabrojanih za pojedini uzrast odmah ne znači da ima govorno-jezični poremećaj. Ipak, ako dijete nije savladalo većinu vještina za pojedinu dob, potražite stručno mišljenje i savjet logopeda.