Razvoj govora od rođenja do 5. godine

Govor se uči od rođenja, od prvog plača i gukanja te prvih ponavljanja riječi roditelja. Dijete pokušava oponašati svim svojim osjetilima sve prikupljene informacije iz okoline. Obitelj, naročito roditelji, imaju temeljnu ulogu u razvoju govora kao i u ranom prepoznavanju govorno-jezičnih poteškoća.

Treba imati na umu da je svako dijete jedinstveno i slijedi svoj individualni tempo razvoja.

Razvojni period od rođenja do 3. mjeseca

Receptivni govor
(slušanje i razumijevanje)
Ekspresivni govor
(glasanje i govorno izražavanje)
  • Smiri se ili se smije kad mu se govori.
  • Prepoznaje majčin glas i smiri se ako plače.
  • Boji se jakih zvukova.
  • Povećava ili smanjuje cuclanje kao reakciju na zvukove.
  • Proizvodi glasove i zvukove zadovoljstva (guguće).
  • Različito plače za zadovoljavanje različitih potreba.
  • Smiješi se na ljudski lik.

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • Teškoće u hranjenju zbog oralno-motornih problema.
  • Majka ne komunicira s djetetom.

Razvojni period od 4. do 6. mjeseci

Receptivni govor
(slušanje i razumijevanje)
Ekspresivni govor
(glasanje i govorno izražavanje)
  • Usmjeravanje pogleda prema izvoru zvuka.
  • Reagiranje na promjene visine glasa.
  • Primjećuje igračke koje proizvode zvukove.
  • Pokazuje interes za glazbu.
  • Brblja i proizvodi zvukove slične glasovima p, b, m (pa-pa, ba-ba, ma-ma).
  • Glasovno izražava uzbuđenje i nezadovoljstvo.
  • Grglja zvukove kad ga se ostavi samog ili u igri.

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • Dijete većinu vremena se uopće ne glasa (šuti).
  • Dijete nema i ne razvija pogled u oči (kontakt očima).
  • Dijete ne ragira (ili vrlo slabo reagira) na buku i glasne zvukove.

Razvojni period od 7. mjeseca do godinu dana

Receptivni govor
(slušanje i razumijevanje)
Ekspresivni govor
(glasanje i govorno izražavanje)
  • Okreće se prema smjeru izvora zvuka.
  • Uživa u igri ku-kuc (skrivanje lica iza dlanova).
  • Sluša i usmjerava pažnju kada mu se govori.
  • Prepoznaje neke riječi (sok, medo, noga).
  • Počinje odgovarati na zahtjeve („dođi“, „želiš još?“).
  • Koristi se govorom ili zvukovima kako bi pridobio pažnju okoline.
  • Brbljanje ima izmjene ritma (duge i kratke grupe zvukova).
  • Imitira različite govorne zvukove.
  • Izgovara jednu ili dvije riječi (tata, mama) iako ne moraju te riječi biti jasne.

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • Dijete je prestalo ili nije niti počelo brbljati.
  • Dijete ne koristi vokalnu igru s odraslima.
  • Nema dosljedne reakcije na glasne zvukove.
  • Ne komunicira pokazivanjem ili vokalizacijom s okolinom.
  • Ne reagira na zapovijedi ili kratke zahtjeve.
  • Ne služi se različitim glasovima izmjenjivog tempa i intonacije.

Razvojni period od 1. do 2. godine

Receptivni govor
(slušanje i razumijevanje)
Ekspresivni govor
(glasanje i govorno izražavanje)
  • Zna pokazati neke dijelove tijela.
  • Sluša i razumije jednostavna pitanja i upute („Donesi medu“, „Gdje je mama?“, Poljubi bebu!“).
  • Sluša kratke priče i voli pjesmice.
  • Pokazuje slike u knjizi kada ih se imenuje.
  • Rječnik se proširuje („svaki dan po jedna nova riječ“).
  • Koristi upitne riječi („Što to?“, „Gdje zeko?“, „Ide pa-pa?“).
  • Koristi rečenice od dvije riječi („još skakati“, „neće vode“, „tatin auto“).
  • Koristi se različitim suglasnicima na pocetku riječi.

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • Dijete ne razumije jednostavne verbalne zapovijedi („donesi bebu“).
  • Dijete ne pokazuje interes za govor i govorno izražavanje.
  • Dijete ne pokušava oponašati govor odraslih.
  • Koristi samo neverbalnu komunikaciju i pokazivanje predmeta, bez korištenja riječi.

Razvojni period od 2. do 3. godine

Receptivni govor
(slušanje i razumijevanje)
Ekspresivni govor
(glasanje i govorno izražavanje)
  • Razumije razlike u značenju suprotnih pojmova (veliko-malo, gore-dole, idi-stani, noć-dan, ima-nema).
  • Sluša i izvodi dvije molbe zaredom (uzmi bebu i stavi je u krevet).
  • Imenuje većinu stvari (ima riječ za gotovo sve oko sebe).
  • U spontanom govoru koristi 2-3 rečenice kako bi postavljalo pitanja i komentiralo stvari oko sebe.
  • Imenuje predmete koje želi dobiti (traži željeno govorom).
  • Okolina razumije djetetov govor (uključujući slušatelje koji ne poznaju dijete).

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • Ne reagira tj. ne izvodi dvočlane zapovijedi.
  • Ne povezuje dvije riječi.
  • Djetetov govor je nerazumljiv i roditeljima.
  • Dijete ne razvija simboličku igru.

Razvojni period od 3. do 4. godine

Receptivni govor
(slušanje i razumijevanje)
Ekspresivni govor
(glasanje i govorno izražavanje)
  • Dijete čuje i reagira kada ga se zove iz druge prostorije.
  • Sluša radio i TV na istom stupnju glasnoće kao i odrasli.
  • Razumije jednostavna pitanja tipa: Tko? Što? Gdje? Zašto?
  • Govori o svojim aktivnostima, razgovara i opisuje svakodnevne situacije.
  • Djetetov govor je razumljiv svima.
  • Koristi višečlane rečenice (od 4 ili više riječi).
  • Dijete govori lako, tečno, bez ponavljanja slogova ili riječi.

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • Djetetov govor je nerazumljiv.
  • Djetetov rječnik je siromašan.
  • Djetetov rečenicni iskaz je kratak i siromašan.
  • Produljeno fiziološko mucanje (sve izraženija nefluentnost govora).

Razvojni period od 4. do 5. godine

Receptivni govor
(slušanje i razumijevanje)
Ekspresivni govor
(glasanje i govorno izražavanje)
  • Dijete sluša i obraća pažnju na priče te odgovara na pitanja o njima.
  • Dijete čuje i razumije većinu onoga što je rečeno kod kuće ili u prostorima u kojima boravi.
  • U rečenicama koristi mnogo detalja – ima bogat rečenični iskaz.
  • Dijete priča priče dosljedne temi.
  • Lako komunicira i s odraslima i s djecom.
  • Većinu glasova izgovara pravilno (osim l, lj i r, ali tu je potrebna procjena logopeda).
  • Dijete koristi pravilne gramatične iskaze.

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • Dijete nije u stanju ispričati kratak slijed dogadaja.
  • Dijete ne razumije složenije jezične konstrukcije.
  • Djetetov govor je nerazumljiv.
  • Prisutne su teškoće artikulacije tj. nepravilan izgovor nekih glasova.
  • Djetetov govor je netečan, postoje zastajkivanja ili ponavljanja.
  • Postoje teškoce u sporazumijevanju s drugom djecom, teže ostvaruje kontakt zbog nerazumljivog govora.

Dijete od 5. godine nadalje treba potpuno razumjeti složeni govor. Rečenice koje dijete koristi moraju biti složene i gramatički ispravne, a rječnik svakog dana sve bogatiji. Artikulacija (izgovor) svih glasova mora biti ispravna, uključujući i glas r. U toj dobi dijete već treba pokazivati interes za čitanje i pisanje te je u stanju napisati svoje ime. Dijete pravilno drži olovku normalnog stiska. Takoder je usvojilo orijentaciju na tijelu, u prostoru i na papiru. Takoder dijete treba prepoznavati i imenovati boje te mehanički brojiti do 10 ili 20. Što se tiče koncenracije i pažnje, pažnju može održati na zadatku 15 do 20 minuta, a trajanje igre može biti i 60 minuta uz kratke otklone pažnje.

Shema razvoja govora (navedena gore) predstavlja u prosjeku uzrast do kojeg većina djece savlada određene vještine. Djeca obično ne savladaju sve vještine navedene u pojedinom periodu dok ne dostignu gornju granicu uzrasta. Ako Vaše dijete nije savladalo neku vještinu od svih nabrojanih za pojedini uzrast odmah ne znači da ima govorno-jezični poremećaj. Ipak, ako dijete nije savladalo većinu vještina za pojedinu dob, potražite stručno mišljenje i savjet logopeda.