LOGOPEDICA

U srijedu 12.09.2012 u 18 sati održati će se edukacija djece u stomatološkoj ordinaciji Deni Art.
Edukacija obuhvata slijedeće:

• Predavanje i praktična obuka za pravilno održavanje i čišćenje zuba
• Prikladna izložba sa posterima
• Gledanje slajdova vezanih za ljepotu i korist zdravih zuba
• Interpretacija slikovnica edukativnog karaktera
• Druženje
• Pregled i snimanje stanja zuba, usta, zagriza i preporuka roditeljima šta činiti za eventualne korekcije (zagriza) i zahvate.

Treba samo ponijeti četkicu za zube i dobro raspoloženje!

Edukaciju obavlja doktor primarijus-specijalista dječije i preventivne stomatologije.

Edukacija je besplatna!

DentArt

Privatna stomatološka ordinacija

Antuna B. Šimića 2b Sarajevo (u zradi malog Bosmala, zvono gornje desno)

Izašao je drugi broj časopisa “roditelj” iz kojeg izdvajamo članak o Dislaliji.

Drage, mame, tate i prijatelji u novom časopisu “Roditelj”, koji izlazi od aprila 2011, možete pronaći odgovore na razna pitanje od stručnjaka pedijatrije, ginekologije, dermatologije, stomatologije, logopedije i mnogo drugih stručnjaka kako bi pomogli roditeljima u što uspješnijem odgoju naše djece…:)
Logopedica Irma Nuhić je stručni saradnik časopisa, i u svakom broju možete pročitati novi članak o Logopediji.

Ovdje možete vidjeti članak o logopediji iz prvog broja.

U upotrebi je najnovi aparat „Rotator“ koji pomaže u boljoj funkciji razvoja pokretnih artikulatora (ždrijela, mekog nepca, obraza i jezika) kod djece i odraslih osoba koji imaju slabu pokretljivost govornih organa izazvanu organskim poremećajima govora koji se zasniva na živčano-mišićnom oštećenju govorne muskulature (afazija, mucanje, disfazija, …).

Povodom obilježavanja Europskog dana logopedije, 06. marta 2011 , logopedica je prisustvovala stručnom simpoziju u okviru organizacije Hrvatskog logopedskog društa održanog u Zagrebu. Tema ovogodišnjeg Dana logopedije je Sluh, a u Hrvatskoj se obilježava pod motom: “Komuniciram-ne živim u tišini”.

Od mjeseca juna u logopedskoj terapiji koristimo novo logopedsko pomagalo „Vibrofon“. Vibrofon je logopedski aparat za artikulacijske poremećaje, koji ubrzava terapiju i postiže izvanredne rezultate za kratko vrijeme.
Praksa je pokazala da se najveći uspjeh postiže kod korekcije rotacizma (glasa R), korekcije sigmatizma (glasova C, Z, S, Š, Ž, Č, Ć, Đ i DŽ ), te masaže mekog nepca, logomotorike i izazivanja vanjskih vibracija na laringsu.

Ovdje možete preslušati intervju koji je Irma Nuhić dala za Radio Stari Grad.
RSG intervju I dio
RSG intervju II dio
RSG intervju III dio

Irma Nuhić je prisustvovala seminaru “Diferencijalna dijagnostika govorno – jezičkih poremećaja”, koji je održan 27.03.2010, u Zagrebu, u organizaciji Preventivno edukacijskog centra “ADDUCO”.
Predavanje je držala prof. dr. Slavica Golubović, redovna profesorica na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju u Beogradu i dr. sc. Martina Šunić – Omejc, specijalist pedijatar, koja je predstavila ulogu pedijatra u pristupu djeci s poremećajem govora.

Digitalni logopedski set Behringer se koristi u savremenoj logopedskoj rehabilitaciji slušanja i govora. Uređaj se sastoji od tri zasebna aparata koji su na odgovarajući način povezani u jedan jedinstveni sklop. Sva tri aparata su Behringerovi proizvodi, a to su ULTRACURVE PRO DEQ2496, ULTRAGAIN PRO MIC2200 i POWERPLAY PRO HA 4700.
ULTRACURVE PRO DEQ2496 je najbitnija komponenta logopedskog seta, u sebi ima dva 24-bitna DSP procesora (sa brzinom sempliranja zvuka od 96 kHz) te dva 24-bitna AD/DA pretvarača.

Terapija pomoću Behringera se zasniva na novim znanstvenim i stručnim načelima:
A) Diskontinuiranim perceptivnim optimalama,
B) Akustičkoj obradi govornog signala na četiri razine:

• eliminaciji dijela govornog spektra u kojem je prisutna greška,
• isticanju dijela spektra koji nedostaje u govoru ili slušanju,
• linearnom propuštanju dijelova spektra koji se nalaze izvan područja korekcije,
• dodavanju delay–efekta uz bilo koju kombinaciju.

C) Polisenzoričkoj stimulaciji:

• auditivnoj,
• vizualnoj i
• vibrotaktilnoj.

Uređaj služi za:

• Korektivno rehabilitativni tretman mucanja i dizartrija. To se postiže kombinacijom delay-a i filtriranja;
• Korekciju dislalija (sigmatizam• rotacizam• lambdacizam• tetizam• deltacizam i tetacizam• kapacizam i gamacizam• etacizam);
• Pomoć kod osoba sa oštećenjem sluha (vježbe slušanja i govora);
• Tretman afazija i disfazija.

U aparat je ugrađen licencni software firme Tara Centar doo Zagreb, sa filterskim krivuljama, autorsko djelo prof. Mladena Heđevera.

Izvršena je i obuka za korištenje aparata i Irma Nuhić je dobila certifikat o uspješnom završetku I stupnja obuke: Primjena DSP (Digital Signal Processing) tehnologije u logopediji.

Donosimo tekst intervjua koji je Irma Nuhić dala za Dnevni list na temu “Poremećaj govora”. Tekst je objavljen u 3091 broju Dnevnog lista od 19.03.2010.

1. Što je zapravo poremećaj govora?
Pod pojmom „poremećaj izgovora“ podrazumijevamo takva odstupanja u govoru u kojima dijete ili odrasla osoba, zbog različitih uzroka ne može pravilno izgovoriti neke glasove ili riječi te ih međusobno miješa ili izostavlja, dok mu je sam vokabular dovoljno bogat ili gramatički ispravan.

2. Sve su češći poremećaji govora kod djece. Što je po Vama razlog tome?
Sama podjela koja uzrokuje poremećaje govora jeste biološke i socijalne prirode, tako da je ova podjela od krucijalne važnosti za samo definiranje uzroka govornih poremećaja. Najčešće je to kombinacija ova dva faktora koji su međusobno ispreplitani. Česti uzroci su: različite malformacije u anatomskoj građi govornih organa (anomalije zagriza, jezika, nepravilnosti nepca, vilice…), neurološke smetnje, poslijeratne traume, oponašanje lošeg govornog uzora, slabo razvijen fonematski sluh, zaostajanje u kognitivnom razvoju djeteta, te pedagoška zapuštenost djeteta.

3. Koji su najčešći poremećaji?
Poremećaji verbalno-glasovne komunikacije podrazumijevaju slijedeće glasovno-govorne jezičke djelatnosti:

• poremećaje izgovora,
• poremećaje tečnosti govora,
• jezične poremećaje – usporeni jezični razvoj,
• afazije i drugi neurogeni i neurološki poremećaji jezika – dysarthria, apraxia,
• poremećaje pisanog jezika – disleksija, disgrafija,
• poremećajima glasa (osnovnog laringealnog glasa).

4. Kako prepoznati odstupanja od urednog razvoja govora?
Prepoznat ćemo ih ako se toliko razlikuje od govora drugih, kada privlači preveliku pažnju, čini smetnju u verbalnoj komunikaciji, nije u skladu s dobi, spolom ili je vizualno upadljiv, nije razgovijetan, glas je neprijatan, nedostaje mu normalan ritam ili tok govora, sadrži zvukovne greške te je lingvistički deficijentan.

5. Kada se može reći da je stanje alarmantno, odnosno kada potražiti stručnu pomoć?
Ako se roditeljima čini da govorni razvoj njihovog djeteta značajno odstupa u odnosu na dob i spol njegovih vršnjaka obavezno se obratiti logopedu. Logoped će pregledati dijete, obaviti konsultaciju i dati roditeljima nužne savjete, te razraditi program rada.

6. Što roditelji trebaju učiniti?
Kada dijete zaostaje u govornom razvoju, roditelji ponekad čekaju da dijete „spontano progovori“, vjerujući da će zaostajanje proći samo od sebe. Na taj način se često gubi dragocijeno vrijeme rane logopedske intervencije.
Zato je uvijek bolje obratiti se prvoj ustanovi koja ima logopeda (bilo u državnom ili privatnom sektoru), konsultirati se sa terapeutom o stimulaciji razvoja govora njihovog djeteta koje je jedinstveno i koje zasigurno zaslužuje poseban individualni pristup.

7. Kako pratiti i poticati dječji govor?
Djetetu je mnogo važno da ispravno stimuliramo njegov razvoj u svakoj fazi njegovog razvoja. Najvažnije je „osluškivati“ potrebe svoga djeteta i pratiti sadržaj koji je njemu zanimljiv. Roditelji su „ključ“ za govornu stimulaciju jer oni najbolje poznaju svoje dijete i mogu mu pomoći tako što će se barem dnevno jedan sat posvetiti isključivo aktivnoj stimulaciji dječijeg razvoja (zajedničko kreativno igranje, čitanje bajki i pjesmica…).

8. Mogu li se na neki način preventirati poremećaji govora?
Da. Mnogi naučnici su dokazali da mozak za svoj potpuni razvoj (posebno u ranom djetinjstvu) ne zahtijeva samo odgovarajuću hranu nego i „stimulaciju“. Ako su moždane stanice lišene jednog od tih faktora one atrofiraju. Dakle, vodite ragovor sa svojom bebom, pričajte joj o svim aktivostima koje trenutno obavljate (kada je hranite, oblačite, kada šetate), pjevajte joj uspavanke, koristiite bogatu intonaciju, vodite ih u pozorište i čitajte im što više bajki i poezija.

9. Kako se liječe?
Svako dijete je individua za sebe i shodno tome definira se problem, postavlja dijagnoza, bira se metoda i postupak za otklanjanje govorno-jezične poteškoće.

10. Vaš savjet roditeljima?
Ja bih završila ovaj intervju sa citatom poznatog sovjetskog pedagoga i književnika:
„Dijete osjeća strast prema igri pa je trebamo i zadovoljiti. Trebamo mu dati ne samo vrijeme za igranje, već treba prožeti igrom cijeli njegov život. Cijeli život je igra. (Anton Makarenko) „